Ovršna i vjerodostojna isprava

Osnove za ovrhu prema Ovršnom zakonu

Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24) u članku 22. propisuje da se ovrha može pokrenuti na temelju ovršne isprave ili vjerodostojne isprave. To su jedine zakonske osnove za pokretanje ovršnog postupka. Razumijevanje razlike između ovih dviju vrsta isprava ključno je jer one određuju tijek postupka, prava stranaka i raspoložive pravne lijekove. Dok ovršna isprava omogućuje izravnu ovrhu, vjerodostojna isprava zahtijeva prethodno donošenje rješenja o ovrsi koje ovršenik može osporiti prigovorom.

Ovršne isprave — članak 23.

Članak 23. Ovršnog zakona taksativno navodi sedam vrsta ovršnih isprava: pravomoćna sudska odluka i sudska nagodba, pravomoćna odluka arbitražnog suda, odluka donesena u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obveze, javnobilježnički akt i solemnizirani akt, zadužnica i bjanko zadužnica, europski ovršni nalog, te druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava. Da bi ovršna isprava bila podobna za ovrhu prema članku 29., mora sadržavati oznaku ovrhovoditelja i ovršenika, predmet, vrstu, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Članak 25. propisuje uvjete ovršnosti — isprava mora biti pravomoćna i rok za dobrovoljno ispunjenje mora biti protekao.

Vjerodostojne isprave — članak 31.

Članak 31. Ovršnog zakona definira vjerodostojne isprave: račun (faktura), mjenica i ček s protestom, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, obračun kamata te ovjerovljena privatna isprava. Za razliku od ovršne isprave, vjerodostojna isprava sama za sebe ne omogućuje izravnu ovrhu — ovrhovoditelj na temelju nje podnosi prijedlog za ovrhu, a sud donosi rješenje o ovrsi. Ovršenik može protiv tog rješenja izjaviti prigovor u roku od 8 dana (članak 57. OZ-a), što dovodi do ukinuća ovrhe i upućivanja na parnični postupak. Vjerodostojna isprava najčešći je temelj za pokretanje ovrhe u praksi, posebno računi (fakture) za neplaćene usluge ili robu.

Razlike u postupku i pravnoj zaštiti

Ključna razlika između ovrhe na temelju ovršne i vjerodostojne isprave je u razini pravne zaštite ovršenika. Kod ovršne isprave, ovršenik se može braniti samo žalbom iz taksativno navedenih razloga iz članka 50. Ovršnog zakona, a žalba u pravilu ne odgađa provedbu ovrhe. Kod vjerodostojne isprave, ovršenik može podnijeti neobrazloženi prigovor koji automatski dovodi do ukinuća ovrhe i pokretanja parničnog postupka, čime se teret dokazivanja tražbine prebacuje na ovrhovoditelja. Ova razlika je značajna jer kod vjerodostojne isprave ovršenik ima znatno šire mogućnosti obrane.

Kako vam Borić & Toš može pomoći?

Odvjetničko društvo Borić & Toš pomaže klijentima u razumijevanju i korištenju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Za vaš predmet izrađujemo pisano pravno mišljenje s analizom valjanosti isprave i savjetom o optimalnom postupanju, procesni hodogram s preciznim koracima ovisno o vrsti isprave, te nudimo osobnu online konzultaciju s odvjetnikom za sva pitanja o pokretanju ovrhe ili obrani od neosnovanih tražbina.