Založno pravo (hipoteka) osigurava vjerovnikovu tražbinu pravom na namirenje iz vrijednosti nekretnine. Saznajte kako se osniva, prenosi i briše založno pravo.
Založno pravo je ograničeno stvarno pravo koje vjerovniku daje ovlast da se iz vrijednosti založene stvari namiri ako dužnik ne ispuni svoju obvezu o dospijeću. Članci 297. do 299. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definiraju založno pravo kao pravo na tuđoj stvari koje služi osiguranju tražbine. Založno pravo na nekretninama naziva se hipoteka, a na pokretninama ručni zalog ili pignus.
Založno pravo ima veliku praktičnu važnost jer omogućuje vjerovnicima osiguranje svojih tražbina, čime se olakšava pristup kreditiranju i financiranju. Za dužnika, založno pravo znači mogućnost dobivanja povoljnijih uvjeta zaduživanja jer vjerovnik ima osigurani instrument naplate.
Članci 302. do 321. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređuju načine stjecanja založnog prava. Razlikuju se tri osnovna načina: ugovorno založno pravo (nastaje ugovorom između vlasnika i vjerovnika uz upis u zemljišnu knjigu za nekretnine), sudsko založno pravo (nastaje odlukom suda u ovršnom ili drugom postupku) i zakonsko založno pravo (nastaje izravno na temelju zakona u određenim slučajevima).
Za nastanak hipoteke nužan je upis u zemljišnu knjigu, dok se zalog na pokretninama u pravilu osniva predajom stvari vjerovniku. Ugovor o hipoteci mora biti sastavljen u pisanom obliku i sadržavati sve bitne elemente — oznaku nekretnine, tražbinu i iznos koji se osigurava.
Članci 322. do 336. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuju ovlaštenja založnog vjerovnika. Vjerovnik ima pravo na zaštitu zaloga od oštećenja ili umanjenja vrijednosti, pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga ako dužnik ne ispuni obvezu te pravo na posjed založene pokretnine (kod ručnog zaloga). Kod hipoteke, nekretnina ostaje u posjedu dužnika (zalogodavca), a vjerovnik ostvaruje svoja prava putem upisa u zemljišnu knjigu.
Važno je napomenuti da založni vjerovnik ne stječe vlasništvo nad založenom stvari — on ima samo pravo na namirenje iz njezine vrijednosti. Bilo kakav ugovor koji bi vjerovniku davao pravo na automatsko stjecanje vlasništva (lex commissoria) ništetan je prema zakonu.
Postupak namirenja uređen je člancima 337. do 345. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ako dužnik ne ispuni obvezu, vjerovnik se namiruje prodajom založene stvari na javnoj dražbi ili na drugi zakonom dopušteni način. Namirenje se provodi sudskim putem, osim ako je drukčije ugovoreno. Založno pravo prestaje prema člancima 346. do 353. — ispunjenjem osigurane tražbine, odreknućem vjerovnika, propašću stvari, brisanjem iz zemljišne knjige ili istekom roka ako je založno pravo bilo vremenski ograničeno.
Odvjetničko društvo Borić & Toš pruža stručnu pomoć u svim pitanjima vezanima uz založno pravo i hipoteku. Izrađujemo pisano pravno mišljenje u kojem analiziramo vaš položaj — bilo da ste vjerovnik koji želi osigurati svoju tražbinu ili dužnik koji želi zaštititi svoja prava. Pripremamo procesni hodogram koji vam jasno prikazuje korake osnivanja, prijenosa ili brisanja založnog prava. Kroz osobnu online konzultaciju s odvjetnikom možete izravno razgovarati o hipotekarnim pitanjima, ovršnom postupku ili zaštiti od neopravdanog namirenja.
Česta pitanja
Založno pravo je ograničeno stvarno pravo koje vjerovniku daje ovlast da se iz vrijednosti založene stvari namiri ako dužnik ne ispuni obvezu. Na nekretninama se naziva hipoteka. Uređeno je člancima 297. do 353. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Hipoteka nastaje ugovorom između vlasnika i vjerovnika uz obvezni upis u zemljišnu knjigu. Može nastati i sudskom odlukom u ovršnom postupku ili izravno na temelju zakona, sukladno člancima 302. do 321. Zakona.
Ne, založni vjerovnik ne stječe vlasništvo nad nekretninom. On ima samo pravo na namirenje iz njezine vrijednosti prodajom na javnoj dražbi. Ugovor o automatskom prijenosu vlasništva na vjerovnika (lex commissoria) ništetan je.
Založno pravo prestaje ispunjenjem osigurane tražbine, odreknućem vjerovnika, propašću stvari, brisanjem iz zemljišne knjige ili istekom roka, sukladno člancima 346. do 353. Zakona.
Namirenje se provodi prodajom nekretnine na javnoj dražbi u sudskom ovršnom postupku. Iz prodajne cijene najprije se namiruju troškovi postupka, zatim vjerovnik čija je tražbina osigurana hipotekom, prema člancima 337. do 345. Zakona.
Proces
Odaberite područje i temu, opišite situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano pravno mišljenje s procesnim hodogramom — pregled opcija, rokova i rizika. Zastupanje i izrada podnesaka nisu dio paketa i ugovaraju se posebno.
Završni video poziv s odvjetnikom radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Pošaljite upit
Opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.