Sprječavanje pranja novca

Uloga Financijskog inspektorata u sustavu AML-a

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (AML/CFT) jedno je od tri osnovna područja nadležnosti Financijskog inspektorata. Prema članku 3. stavku 1. Zakona o financijskom inspektoratu (NN 85/08, 55/11, 25/12), Inspektorat nadzire provedbu mjera, radnji i postupaka propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te podzakonskim aktima. U tom poslu surađuje s Uredom za sprječavanje pranja novca i državnim odvjetništvom (članak 4. točka 1.), planirajući i provodeći zajedničke nadzorne aktivnosti.

Obveznici i predmet nadzora

Obveznici su, prema članku 2. točki 3. Zakona, pravne i fizičke osobe koje su dužne poduzimati mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca — banke, odvjetnici, javni bilježnici, računovođe, nekretninski posrednici, mjenjačnice i drugi. Inspektorat nadzire:

• Dubinsku analizu stranke — provjeravaju li obveznici identitet klijenata i stvarnih vlasnika
• Prijavljivanje sumnjivih transakcija — ispunjavaju li obveznici obvezu prijave Uredu za sprječavanje pranja novca
• Interne akte i procedure — imaju li obveznici uspostavljen sustav internih politika i kontrola
• Edukaciju zaposlenika — provode li obveznici redovito stručno osposobljavanje

Procjena rizika i pristup nadzoru

Financijski inspektorat primjenjuje pristup temeljen na riziku pri planiranju nadzora (članak 12. stavak 4.). To znači da se intenzivniji nadzor usmjerava prema obveznicima s većim rizikom od zlouporabe. Prema članku 4. točki 10., Inspektorat izrađuje analize kojima utvrđuje koji su subjekti izloženi ili bi mogli biti izloženi većem riziku pranja novca ili financiranja terorizma. Zajedno s Uredom za sprječavanje pranja novca i nadzornim tijelima, sudjeluje u izradi liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija (članak 4. točka 9.).

Sankcije za nepoštovanje AML obveza

Financijski inspektorat vodi prekršajni postupak u prvom stupnju za prekršaje iz područja sprječavanja pranja novca (članak 3. stavak 4.). Kazne za kršenje AML propisa propisane su Zakonom o sprječavanju pranja novca i mogu biti iznimno visoke. Dodatno, prema članku 24. Zakona o financijskom inspektoratu, Inspektorat može predložiti oduzimanje odobrenja za rad subjektu koji na osobito težak način počini teži prekršaj. Zastara za pokretanje prekršajnog postupka iznosi tri godine, a apsolutna zastara šest godina (članak 42.).

Kako vam Borić & Toš može pomoći?

Odvjetničko društvo Borić & Toš pomaže obveznicima uspostaviti djelotvoran AML sustav i zastupa ih u postupcima pred Financijskim inspektoratom. Izrađujemo pisano pravno mišljenje o usklađenosti vaših internih procedura s AML propisima. Procesni hodogram vizualno prikazuje sve korake inspekcijskog i prekršajnog postupka. Na osobnoj online konzultaciji s odvjetnikom dobivate konkretne smjernice za postupanje pri nadzoru ili unapređenje vašeg sustava sprječavanja pranja novca.