Opći i posebni rokovi zastare potraživanja u hrvatskom pravu — prekid zastare, zastoj, prigovor zastare i zaštita vaših tražbina.
Zastara je institut koji ograničava vremensko trajanje mogućnosti prisilnog ostvarivanja prava. Prema članku 214. Zakona o obveznim odnosima, zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje. Važno je naglasiti da se sud neće po službenoj dužnosti pozivati na zastaru — dužnik se mora sam pozvati na nju (članak 214. stavak 3.).
Zakon propisuje različite rokove zastare:
Zastara se prekida podizanjem tužbe ili bilo kojom radnjom vjerovnika pred sudom poduzetom radi utvrđenja ili ostvarenja tražbine. Nakon prekida, zastara počinje teći iznova. Zastara se prekida i kad dužnik prizna dug (članak 240.). Zastoj zastare nastaje kad zastara ne može teći iz zakonskih razloga — primjerice, između bračnih drugova, između roditelja i maloljetne djece, ili zbog nesavladivih prepreka (članci 235.–238.).
Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili kraće vrijeme zastare od zakonskog (članak 218.), a dužnik se ne može unaprijed odreći zastare (članak 219.). Međutim, pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare (članak 220.). Ispunjenje zastarjele obveze ne daje pravo na povrat (članak 221.).
Odvjetničko društvo Borić & Toš pomaže vjerovnicima i dužnicima u svim pitanjima zastare. Izrađujemo pisano pravno mišljenje s analizom rokova zastare primjenjivih na vaše potraživanje. Procesni hodogram prikazuje mogućnosti za prekid zastare ili njezino isticanje. Na osobnoj online konzultaciji s odvjetnikom možete razjasniti je li vaša tražbina zastarjela i koje korake poduzeti.
Česta pitanja
Opći rok zastare prema članku 225. Zakona o obveznim odnosima iznosi pet godina. Ovaj rok primjenjuje se na sva potraživanja za koja zakon ne propisuje poseban, kraći ili dulji rok zastare.
Zastarom ne prestaje samo potraživanje, već pravo na prisilno ostvarenje. Dužnik mora sam istaknuti prigovor zastare — sud se na nju neće pozvati po službenoj dužnosti. Ako dužnik ne istakne prigovor, sud će dosuditi tražbinu. Također, pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare.
Zastara se prekida podizanjem tužbe, bilo kojom radnjom vjerovnika pred sudom radi ostvarenja tražbine, te priznavanjem duga od strane dužnika (članak 240.). Nakon prekida, zastara počinje teći iznova u punom trajanju izvornog roka.
Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od dana kad je oštećenik saznao za štetu i osobu odgovornu za nju, a u svakom slučaju za pet godina od nastanka štete (članak 230.). Kad je šteta nastala kaznenim djelom, primjenjuje se rok zastare kaznenog progona ako je dulji.
Da, ali u duljem roku. Prema članku 233., sve tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, nagodbom pred sudom ili javnobilježničkim aktom zastarijevaju za deset godina, čak i ako je izvorni rok bio kraći. Međutim, povremene tražbine (npr. kamate) koje dospijevaju nakon sudske odluke zastarijevaju u izvornom roku.
Proces
Odaberite područje i temu, opišite situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano pravno mišljenje s procesnim hodogramom — pregled opcija, rokova i rizika. Zastupanje i izrada podnesaka nisu dio paketa i ugovaraju se posebno.
Završni video poziv s odvjetnikom radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Pošaljite upit
Opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.