Javnobilježnička ovrha na temelju vjerodostojnih isprava — tijek postupka pred javnim bilježnikom, prigovor ovršenika i nadležnost suda prema Ovršnom zakonu.
Javnobilježnička ovrha je postupak prisilne naplate novčane tražbine koji se pokreće i provodi pred javnim bilježnikom — bez prethodnog sudskog postupka — na temelju vjerodostojne isprave. Radi se o znatno bržem i jeftinijem načinu naplate u usporedbi s klasičnom sudskom parnicom. Temeljna pravila ovog postupka sadržana su u člancima 278. do 287. Ovršnog zakona (OZ). Prema članku 278. OZ-a, javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama zakona, a pri tome djeluju kao povjerenici suda.
Vjerodostojna isprava temelj je cijelog postupka. Prema članku 31. OZ-a, vjerodostojne isprave su: račun, mjenica i ček s protestom, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, zakonom ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata. Isprava mora sadržavati podatke o vjerovniku i dužniku, predmetu, vrsti, opsegu i roku ispunjenja novčane obveze. Javnobilježnička ovrha posebno je primjenjiva u poslovnim odnosima (neplaćeni računi, mjenice) i u potrošačkim sporovima, što ju čini jednim od najčešće korištenih instrumenata prisilne naplate u Hrvatskoj.
Ovrhovoditelj podnosi prijedlog za ovrhu javnom bilježniku koji provjerava jesu li ispunjeni uvjeti. Ako je prijedlog dopušten i uredan, javni bilježnik šalje ga ovršeniku s obavijesti da u roku od 15 dana može ispuniti svoju obvezu (članak 281. stavak 1. OZ-a). U obavijesti se ovršenik upozorava da će, ne izvrši li obvezu, biti doneseno rješenje o ovrsi, kao i da ima pravo podnijeti prigovor kojim će predmet biti upućen u parnicu. Ako ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog, javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga strankama. Cijeli postupak javni bilježnik mora okončati (donijeti rješenje ili proslijediti sudu) najkasnije u roku od 30 dana (stavak 7.).
Ovršenik može podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju vjerodostojne isprave (članak 282. OZ-a). Prigovor mora biti obrazložen. Ako je prigovor pravodoban, dopušten i obrazložen, javni bilježnik ga prosljeđuje nadležnom sudu koji donosi odluke o usvajanju ili odbijanju prigovora — u slučaju usvajanja ukida se dio rješenja kojim je određena ovrha i postupak se nastavlja u parnici. Nepravodoban, nedopušten ili neobrazložen prigovor javni bilježnik prosljeđuje sudu koji ga odbacuje rješenjem. Nakon što rješenje o ovrsi postane pravomoćno, javni bilježnik stavlja potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti (članak 283.).
Javnobilježnička ovrha naizgled je jednostavan postupak, ali prigovor ovršenika koji je dopušten i obrazložen može ga pretvoriti u dugotrajnu parnicu. Odvjetničko društvo Borić & Toš pomaže vjerovnicima pri pripremi prijedloga za ovrhu i odabiru prave isprave, ali i dužnicima koji žele osporiti zahtjev ili ishoditi odgodu ovrhe. Izrađujemo pisano pravno mišljenje o osnovanosti ovršnog zahtjeva ili prigovora, připremamo procesni hodogram koji prikazuje sve faze postupka pred javnim bilježnikom i sudom, te nudimo osobnu online konzultaciju s odvjetnikom u kojoj ćemo vam predložiti optimalnu strategiju zaštite vaših interesa.
Česta pitanja
Javnobilježnička ovrha je postupak prisilne naplate novčane tražbine pred javnim bilježnikom na temelju vjerodostojne isprave (članak 278. OZ). Koristi se za naplatu neplaćenih računa, mjenica, čekova i sličnih isprava. Brža je i jeftinija od sudske parnice, pa je jedan od najčešćih instrumenata prisilne naplate u poslovnim i potrošačkim sporovima.
Vjerodostojne isprave prema članku 31. OZ-a su: račun, mjenica i ček s protestom, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, zakonom ovjerovljena privatna isprava i isprave koje se posebnim propisima smatraju javnom ispravom. Isprava mora sadržavati podatke o vjerovniku, dužniku, iznosu i roku ispunjenja novčane obveze.
Javni bilježnik daje ovršeniku 15 dana da dobrovoljno ispuni obvezu. Ako to ne učini, javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi. Cijeli postupak (od primitka prijedloga do donošenja rješenja ili prosljeđivanja sudu) mora biti okončan najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka za dobrovoljno ispunjenje (članak 281. stavak 7. OZ).
Ovršenik može podnijeti obrazloženi prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (članak 282. OZ). Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji ga, ako je pravodoban i obrazložen, prosljeđuje sudu. Sud usvajanjem prigovora ukida ovršni dio rješenja i predmet nastavlja u parničnom postupku.
Ako ovršenik u zakonskom roku ne podnese prigovor, rješenje o ovrsi postaje pravomoćno. Javni bilježnik stavlja potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti (članak 283. OZ) i dostavlja je ovrhovoditelju. Na temelju pravomoćnog rješenja provodi se ovrha — pljenidba i prijenos novčanih tražbina, zapljenje plaće ili mirovine, ovrha na nekretninama i sl.
Proces
Odaberite područje i temu, opišite situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano pravno mišljenje s procesnim hodogramom — pregled opcija, rokova i rizika. Zastupanje i izrada podnesaka nisu dio paketa i ugovaraju se posebno.
Završni video poziv s odvjetnikom radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Pošaljite upit
Opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.