Ovrha na mirovini — ograničenje zapljene, zaštićeni iznos umirovljenika, uloga HZMO-a i posebna pravila za invalidske naknade prema Ovršnom zakonu.
Mirovina kao stalno novčano primanje može biti predmet ovrhe, ali je zakon ovrhovoditeljima postavio jasne granice kako bi umirovljenicima zajamčio minimalna sredstva za život. Temeljno pravilo sadržano je u članku 173. stavku 4. Ovršnog zakona (OZ), koji izričito propisuje da se odredbe o ograničenju ovrhe na plaći primjenjuju jednako i na mirovinu. Time se umirovljeniku jamče ista zaštitna prava kakva ima aktivni radnik — bez obzira na to provodi li se ovrha na temelju ovršne isprave ili vjerodostojne isprave. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kao isplatitelj mirovine dužan je postupati sukladno rješenju o ovrsi i voditi računa o zaštićenim iznosima.
Prema članku 173. stavku 1. OZ-a, u slučaju opće ovrhe od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili gubitka radne sposobnosti, ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićeni iznos niži je — iznosi jednu polovinu prosječne neto plaće. Poseban režim vrijedi za ovrhu radi naplate uzdržavanja djece: tada je zaštićeni iznos tek četvrtina prosječne neto plaće. Umirovljenik čija je mirovina manja od prosječne neto plaće dodatno je zaštićen: od ovrhe je izuzeto tri četvrtine iznosa mirovine, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće (stavak 2.).
Ovrhovoditelj podnosi prijedlog za ovrhu nadležnom sudu ili javnom bilježniku, a u prijedlogu naznačuje HZMO kao isplatitelja mirovine. Nakon što rješenje o ovrsi postane ovršno, sud ga dostavlja HZMO-u koji je dužan od svake isplate mirovine obustaviti zakonom dopušteni dio i prebacivati ga na račun ovrhovoditelja, sve dok tražbina ne bude namirena. HZMO je na temelju OZ-a dužan sudu i ovrhovoditelju dati podatke o tome prima li neka fizička osoba mirovinu i u kojemu iznosu, čime se ovrhovoditelju olakšava pronalazak odgovarajućeg predmeta ovrhe. Prigovor ovršenika na rješenje o ovrsi podnosi se sudu koji je donio rješenje.
Ovrha na novčanoj naknadi invalida za tjelesno oštećenje i doplatku za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja radne sposobnosti i naknade za izgubljeno uzdržavanje — i to samo do iznosa od jedne polovice toga primanja (članak 173. stavak 5. OZ-a). Primanja po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te primanja po osnovi ugovora o osiguranju života mogu se ovrhom zahvatiti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice za utvrđivanje iznosa pomoći za uzdržavanje (stavak 6.).
Ovrha na mirovini izravno pogađa egzistenciju umirovljenika, a i ovrhovoditelji se često suočavaju s nedostatnim informacijama o zakonskim ograničenjima. Odvjetničko društvo Borić & Toš pomaže i ovrhovoditeljima koji žele pokrenuti ovrhu na mirovinskim primanjima, i ovršenicima koji smatraju da su im povrijeđena prava na zaštićeni iznos. Izrađujemo pisano pravno mišljenje o vašim pravima i mogućnostima, připremamo procesni hodogram koji prikazuje korake ovršnog postupka ili prigovora, te nudimo osobnu online konzultaciju s odvjetnikom u kojoj ćemo analizirati vašu konkretnu situaciju.
Česta pitanja
Da, mirovina može biti predmet ovrhe. Međutim, zakon štiti umirovljenike propisujući zaštićeni iznos koji se ne može zaplijeniti. Prema članku 173. stavku 4. OZ-a, ograničenja koja vrijede za ovrhu na plaći jednako se primjenjuju i na mirovinu — od ovrhe je izuzeto najmanje dvije trećine prosječne neto plaće u RH.
U slučaju opće ovrhe zaštićen je iznos od dvije trećine prosječne neto plaće u RH. Za ovrhe radi uzdržavanja ili naknade štete za narušeno zdravlje zaštićena je jedna polovina prosječne neto plaće. Ako je mirovina niža od prosječne neto plaće, od ovrhe se izuzima tri četvrtine iznosa mirovine, ali ne više od dvije trećine prosječnog iznosa (članak 173. stavci 1. i 2. OZ).
Ovrhu određuje sud ili javni bilježnik rješenjem o ovrsi. Provedbu vrši HZMO kao isplatitelj mirovine — dužan je od svake isplate obustaviti zakonom dopušteni dio i prebacivati ga na račun ovrhovoditelja. HZMO je dužan na zahtjev suda dostaviti podatke o primanjima ovršenika.
Samo djelomično i samo u određenim slučajevima. Prema članku 173. stavku 5. OZ-a, novčana naknada invalida za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu mogu se ovrhom zahvatiti jedino radi naplate zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenog zdravlja ili za izgubljeno uzdržavanje, i to samo do jedne polovice iznosa tog primanja.
Umirovljenik ima pravo podnijeti prigovor ili obavijestiti sud koji provodi ovrhu o pogrešnoj primjeni zaštitnih odredaba. Sud je dužan po službenoj dužnosti paziti na poštivanje zakonskih ograničenja. Odvjetnik vam može pomoći u pripremi prigovora i zaštiti vaših prava na zaštićeni dio mirovine.
Proces
Odaberite područje i temu, opišite situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano pravno mišljenje s procesnim hodogramom — pregled opcija, rokova i rizika. Zastupanje i izrada podnesaka nisu dio paketa i ugovaraju se posebno.
Završni video poziv s odvjetnikom radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Pošaljite upit
Opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.