Vještačenje u parnici

Što je sudsko vještačenje?

Sudsko vještačenje je dokazno sredstvo kojim sud utvrđuje ili razjašnjava činjenice za čije je razumijevanje potrebno stručno znanje kojim sud sam ne raspolaže. Prema članku 250. Zakona o parničnom postupku, sud će odrediti vještačenje kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice nužno angažirati osobu s posebnim stručnim znanjem. Vještačenje se može provoditi u gotovo svim vrstama parnica — od medicinskih sporova i procjena štete do graditeljskih, računovodstvenih i tehničkih pitanja. Vještak nije svjedok koji iznosi zapažanja o prošlim događajima, već stručnjak koji daje nalaz i mišljenje na temelju svog znanja i analize konkretnog predmeta.

Imenovanje vještaka i prigovor stranaka

Postupak imenovanja vještaka detaljno je uređen člancima 251. do 254. ZPP-a. Prema članku 251., stranka koja predlaže vještačenje može predložiti i osobu vještaka — sud će je odrediti ako se protivna stranka ne usprotivi. U slučaju prigovora, vještaka određuje sud, pri čemu u prvom redu bira stalnog sudskog vještaka za odgovarajuće područje. Kada složenost predmeta to zahtijeva, sud može odrediti i dva ili više vještaka (članak 252.). Vještak može biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet i sudac — o zahtjevu za izuzeće odlučuje parnični sud, a stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće čim sazna za razlog, a najkasnije prije početka izvođenja dokaza vještačenjem (članak 254.).

Nalaz i mišljenje vještaka — sadržaj i rokovi

Sud određuje hoće li vještak iznijeti nalaz i mišljenje usmeno na raspravi ili u pisanom obliku prije rasprave. Prema članku 260. ZPP-a, rok za podnošenje pisanog nalaza i mišljenja ne može biti duži od 60 dana, a sud je dužan pisani nalaz dostaviti strankama najkasnije 15 dana prije ročišta na kojem će se o njemu raspravljati. Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje. Ako se nalaz pojedinih vještaka bitno razilaze, ili je nalaz jednog vještaka nejasan ili proturječan, sud može obnoviti vještačenje s istim ili novim vještacima (članak 261.). Stranka koja nije zadovoljna nalazom može zahtijevati pojašnjenje, a u određenim slučajevima i novo vještačenje.

Troškovi vještačenja

Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova, troškova prehrane i prenoćišta, naknadu izmakle zarade, naknadu troškova vještačenja te nagradu za obavljeno vještačenje (članak 256. ZPP-a). Troškove vještačenja u načelu predujmljuje stranka koja je predložila vještačenje, a konačna raspodjela troškova ovisi o ishodu spora. Stranka koja izgubi parnicu u pravilu snosi sve troškove, uključujući i troškove vještačenja. Vještaka koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda ili odbije vještačiti sud može kazniti novčanom kaznom od 60 do 1.320 eura (članak 255.).

Kako vam Borić & Toš može pomoći?

Odvjetničko društvo Borić & Toš pruža stručnu podršku strankama u svim fazama vještačenja — od prijedloga za imenovanje odgovarajućeg vještaka, over prigovora na nalaz koji smatraju nepotpunim ili pogrešnim, do zahtjeva za novo vještačenje. Izrađujemo pisano pravno mišljenje o osnovanosti i korisnosti vještačenja u vašem slučaju, pripremamo procesni hodogram koji prikazuje korake dokaznog postupka, te nudimo osobnu online konzultaciju s odvjetnikom u kojoj možete razjasniti sve nedoumice vezane uz tijek parnice.