Saznajte kada imate pravo na otpremninu, kako se izračunava i koji su najčešći sporovi — sve prema aktualnom Zakonu o radu.
Otpremnina je novčani iznos koji poslodavac isplaćuje radniku kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza. Prema članku 126. Zakona o radu, pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod tog poslodavca. Otpremnina predstavlja važnu socijalnu zaštitu za radnike koji gube posao ne svojom krivnjom.
Zakonski minimum otpremnine iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ukupni iznos ne smije premašiti šest prosječnih mjesečnih plaća, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije određen veći iznos. Kolektivni ugovori i pravilnici o radu često propisuju povoljnije uvjete.
Otpremninu ne ostvaruje:
Poseban slučaj je otpremnina kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti — članak 42. propisuje da radnik koji se ne može vratiti na odgovarajuće poslove ima pravo na otpremninu u najmanje dvostrukom iznosu.
U praksi nastaju sporovi oko izračuna otpremnine (koje stavke ulaze u „plaću”), oko pitanja neprekidnog rada kod istog poslodavca (posebice kod statusnih promjena tvrtke), te oko situacija kad poslodavac pokušava izbjeći isplatu otpremnine prerušavajući otkaz kao „sporazumni prestanak”. Čest je i problem kašnjenja s isplatom ili neisplate otpremnine uopće.
Odvjetničko društvo Borić & Toš pomaže radnicima i poslodavcima u svim pitanjima vezanim uz otpremninu. Izrađujemo pisano pravno mišljenje s preciznim izračunom otpremnine i procjenom vaših prava. Procesni hodogram prikazuje korake za ostvarivanje prava na otpremninu, uključujući rokove i potrebnu dokumentaciju. Na osobnoj online konzultaciji s odvjetnikom možete razjasniti specifičnosti svog slučaja i dobiti strategiju za zaštitu svojih interesa.
Česta pitanja
Zakonski minimum je jedna trećina prosječne mjesečne plaće radnika iz posljednja tri mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ukupni iznos ne smije premašiti šest prosječnih mjesečnih plaća, osim ako kolektivni ugovor ili ugovor o radu ne propisuju veći iznos.
Ne. Prema članku 126. Zakona o radu, pravo na otpremninu nastaje tek nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca. Rad kraći od toga ne ostvaruje pravo na otpremninu, osim ako kolektivni ugovor ili ugovor o radu ne predviđaju povoljnije uvjete.
Ne. Radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (skrivljeno ponašanje) nema pravo na zakonsku otpremninu. Međutim, ako kolektivni ugovor ili ugovor o radu predviđaju pravo na otpremninu i u tom slučaju, radnik može ostvariti to ugovorno pravo.
Radnik može podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu radi isplate otpremnine. Tužba se podnosi u roku od pet godina od dospjelosti (opći zastarni rok za tražbine iz radnog odnosa). Radnik ima pravo i na zatezne kamate od dana dospjelosti do isplate, a sud može naložiti i naknadu parničnih troškova.
Otpremnina do propisanog neoporezivog iznosa oslobođena je poreza na dohodak. Prema poreznim propisima, neoporezivi iznos iznosi do 6.500 eura za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Dio koji premašuje taj iznos oporezuje se kao dohodak od nesamostalnog rada.
Proces
Odaberite područje i temu, opišite situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano pravno mišljenje s procesnim hodogramom — pregled opcija, rokova i rizika. Zastupanje i izrada podnesaka nisu dio paketa i ugovaraju se posebno.
Završni video poziv s odvjetnikom radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Pošaljite upit
Opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.