Prava radnika koji pretrpi ozljedu na radu — zabrana otkaza, pravo povratka na posao, naknada štete i uvećana otpremnina prema Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu.
Ozljeda na radu svaka je ozljeda koja radniku nastane u prostoru gdje se obavlja rad ili u neposrednoj vezi s radom. Uz tjelesne ozljede, zakonodavstvo prepoznaje i profesionalne bolesti kao posebnu kategoriju zdravstvenih oštećenja uzrokovanih uvjetima rada. Temeljni okvir zaštite radnika od ozljeda na radu uređen je Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18), dok Zakon o radu u člancima 38. do 43. propisuje posebna prava radnika koji pretrpi ozljedu na radu. Uz to, na naknadu štete, bolovanje i postupak prijave primjenjuju se i odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o mirovinskom osiguranju.
Poslodavac je dužan svaku ozljedu na radu odmah prijaviti nadležnim tijelima — Zavodu za zaštitu na radu, Zavodu za zdravstveno osiguranje i inspekciji rada. Radnik je, sa svoje strane, dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o nastaloj ozljedi i privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti liječničku potvrdu (članak 37. Zakona o radu). Propust pravovremene prijave može uzrokovati gubitak prava na naknadu iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ozljeda na radu mora biti dokumentirana zapisnikom koji, uz opis okolnosti, sadržava nalaz liječnika medicine rada.
Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu (članak 38. Zakona o radu). Ozljeda na radu niti u jednom slučaju ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika ili ostvarenje njegovih prava iz radnog odnosa (članak 39.). Nakon završetka bolovanja i utvrđene radne sposobnosti, radnik ima pravo povratka na prethodne poslove. Ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi odgovarajuće poslove (članak 40.). U slučaju smanjenja radne sposobnosti, poslodavac mora prilagoditi radno mjesto ili ponuditi primjerene poslove (članak 41.).
Radnik koji pretrpi ozljedu na radu ima pravo na naknadu štete prema općim pravilima odštetnog prava. Ako poslodavac nije osigurao propisane uvjete zaštite na radu, njegova je odgovornost pretpostavljena. Naknada može obuhvaćati izgubljenu zaradu, troškove liječenja, nematerijalnu štetu i buduće gubitke prihoda. Posebno je važan članak 42. Zakona o radu, koji propisuje da radnik koji zbog ozljede na radu nije u mogućnosti nastaviti rad, a poslodavac mu ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu u najmanje dvostrukom iznosu zakonskog minimuma. Radnik koji pretrpi ozljedu na radu ima i prednost pri stručnom osposobljavanju koje organizira poslodavac (članak 43.).
Odvjetničko društvo Borić & Toš pruža sveobuhvatnu podršku radnicima i poslodavcima u svim pitanjima vezanim uz ozljedu na radu. Izrađujemo pisano pravno mišljenje kojim procjenjujemo odgovornost poslodavca, visinu naknade štete i eventualno pravo na uvećanu otpremninu. Procesni hodogram vizualno prikazuje sve korake postupka — od prijave ozljede do eventualnog sudskog spora. Na osobnoj online konzultaciji s odvjetnikom dobivate konkretne smjernice prilagođene vašem slučaju, bez obveze.
Proces
Ispunite obrazac ispod, opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano mišljenje s procesnim hodogramom — opcije, rokovi, rizici.
Završni video poziv radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Česta pitanja
Ne. Članak 38. Zakona o radu izričito zabranjuje otkaz ugovora o radu radniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za cijelo trajanje bolovanja. Otkaz dat u tom razdoblju bio bi nezakonit i radnik ga može pobijati pred sudom.
Troškove liječenja pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a naknadu plaće za vrijeme bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu isplaćuje HZZO od prvog dana bolovanja (za razliku od bolesti gdje prvih 42 dana plaća poslodavac). Ako je do ozljede došlo zbog propusta poslodavca u zaštiti na radu, radnik može zahtijevati i naknadu štete od poslodavca.
Da. Prema članku 42. Zakona o radu, radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, a kojemu poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu u najmanje dvostrukom iznosu zakonskog minimuma, pod uvjetom da je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu (najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca).
Pravovremena prijava ozljede na radu ključna je za ostvarenje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ako poslodavac nije prijavio ozljedu, radnik može sam podnijeti prijavu HZMO-u i HZZO-u, a propust prijave od strane poslodavca predstavlja prekršaj. Kasnija prijava ili dokazivanje statusa ozljede na radu moguće je i u sudskom postupku.
Primarni propis je Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14 i izmjene), koji propisuje obveze poslodavca u osiguravanju sigurnih uvjeta rada, procjenu rizika i postupanje u slučaju ozljede. Zakon o radu (članci 38.–43.) uređuje posebna prava radnika koji pretrpi ozljedu — zabranu otkaza, pravo povratka na posao i uvećanu otpremninu.
Kontaktirajte nas
Opišite svoju situaciju putem e-maila ili nas nazovite. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.