Pravo vlasništva daje najpotpuniju pravnu vlast nad stvari — posjedovanje, uporabu, korištenje i raspolaganje. Saznajte što propisuje Zakon i kako zaštititi svoje vlasništvo.
Pravo vlasništva najšire je i najvažnije stvarno pravo u hrvatskom pravnom sustavu. Prema članku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stvarna prava obuhvaćaju vlasništvo, služnosti, stvarne terete, pravo građenja i založno pravo. Vlasništvo je stvarno pravo koje ovlašteniku daje najpotpuniju pravnu vlast nad stvari, u granicama zakona. Članak 2. istog Zakona precizira da predmetom vlasništva mogu biti sve stvari koje su za to podobne — pokretne i nepokretne.
Pravo vlasništva podrazumijeva pravnu vlast koja se proteže na cjelokupnu stvar, uključujući sve njezine sastavne dijelove i pripadnosti. To znači da vlasnik zemljišta, u pravilu, postaje vlasnik svega što je s tim zemljištem trajno spojeno, osim ako zakon ne propisuje drukčije.
Članak 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima detaljno određuje vlasnikove ovlasti. Vlasnik ima pravo posjedovanja stvari, njezine uporabe, pravo korištenja (ubiranje plodova i drugih koristi) te pravo raspolaganja stvarju. Raspolaganje uključuje mogućnost otuđenja stvari, opterećenja stvarnim pravima ili napuštanja stvari.
Ove ovlasti čine sadržaj prava vlasništva, a vlasnik ih može ostvarivati u onom opsegu u kojem to nije suprotno tuđim pravima ili zakonskim ograničenjima. Svaka treća osoba dužna je suzdržavati se od povrede vlasnikovih prava, čime se očituje apsolutni karakter vlasništva.
Iako je vlasništvo najšire stvarno pravo, ono nije neograničeno. Članci 31. do 34. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuju bitna ograničenja. Vlasnik je dužan postupati prema svojoj stvari tako da ne nanosi štetu drugima ili da ne sprječava korištenje tuđih stvari. Zakonom su propisana i ograničenja u javnom interesu, primjerice prostornim planiranjem, zaštitom okoliša ili kulturnih dobara.
Nadalje, vlasništvo obvezuje — vlasnik je dužan pridonositi općem dobru, a ta obveza osobito dolazi do izražaja u kontekstu susjedskih odnosa i upravljanja zajedničkim nekretninama. Ograničenja vlasništva tumače se restriktivno, što znači da se pravo vlasništva načelno pretpostavlja neograničenim dok se ne dokaže suprotno.
Pravo vlasništva stječe se na temelju pravnog posla, odluke suda ili javne vlasti, nasljeđivanja i zakona. Za stjecanje vlasništva nad nekretninama redovitim pravnim putem potreban je valjani pravni posao (kupoprodajni ugovor) i upis u zemljišnu knjigu. Iznimno, vlasništvo se može steći i dosjelošću — dugotrajnim posjedovanjem pod zakonom propisanim uvjetima. Kod pokretnih stvari, vlasništvo se u pravilu stječe predajom stvari na temelju valjanog pravnog posla.
Odvjetničko društvo Borić & Toš pruža stručnu pomoć u svim pitanjima vezanima uz pravo vlasništva. Pripremamo pisano pravno mišljenje u kojem detaljno analiziramo vaše vlasničkopravne odnose i savjetujemo vas o najboljim koracima. Izrađujemo procesni hodogram koji vam pruža jasnu sliku postupaka potrebnih za ostvarivanje ili zaštitu vašeg vlasništva. Također nudimo osobnu online konzultaciju s odvjetnikom gdje možete izravno razgovarati o svom konkretnom slučaju — bilo da se radi o kupnji nekretnine, sporu oko vlasništva ili drugim vlasničkopravnim pitanjima.
Česta pitanja
Prema članku 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva obuhvaća ovlast posjedovanja, uporabe, korištenja (ubiranje plodova) i raspolaganja stvarju, uključujući otuđenje i opterećenje.
Da, članci 31. do 34. Zakona propisuju ograničenja vlasništva u korist javnog interesa, susjedskih prava i prava trećih osoba. Vlasnik ne smije koristiti svoju stvar na način koji nanosi štetu drugima.
Vlasništvo nekretnine stječe se upisom u zemljišnu knjigu na temelju valjanog pravnog posla (npr. kupoprodajnog ugovora), sudske odluke, nasljeđivanja ili zakona. Iznimno, moguće je stjecanje dosjelošću.
Prema članku 2. Zakona, predmetom vlasništva mogu biti sve stvari koje su za to podobne — pokretne i nepokretne. To uključuje i sastavne dijelove stvari te njezine pripadnosti.
Vlasnik može zaštititi svoje pravo vlasničkom tužbom (rei vindicatio) kojom traži povrat stvari od onoga tko je bez pravne osnove drži, te negatornom tužbom kojom traži prestanak uznemiravanja koje ne uključuje oduzimanje posjeda.
Proces
Odaberite područje i temu, opišite situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano pravno mišljenje s procesnim hodogramom — pregled opcija, rokova i rizika. Zastupanje i izrada podnesaka nisu dio paketa i ugovaraju se posebno.
Završni video poziv s odvjetnikom radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Pošaljite upit
Opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.