Sve o stečaju trgovačkog društva — pokretanje postupka, stečajni upravitelj, prijava tražbina i posljedice za članove i direktore prema Stečajnom zakonu.
Stečaj je sudski postupak koji se pokreće nad imovinom dužnika koji je nesposoban za plaćanje ili je prezadužen. Temeljni propis koji uređuje ovu materiju jest Stečajni zakon (NN 71/15, 104/17, 36/22). Nesposobnost za plaćanje postoji kada dužnik nije u mogućnosti ispuniti dospjele novčane obveze. Prezaduženost nastaje kada imovina dužnika ne pokriva njegove obveze, osim ako je prema okolnostima slučaja vjerojatno da će nastavak poslovanja pokriti sve obveze. Stečajni postupak može se pokrenuti na prijedlog samog dužnika (vlastitim prijedlogom) ili na prijedlog vjerovnika koji učini vjerojatnim postojanje tražbine i razloga za otvaranje stečaja.
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi se nadležnom trgovačkom sudu. Sud prethodno ispituje postoje li pretpostavke za otvaranje postupka — posebice postoji li dostatna imovina za pokriće troškova postupka. Ako stečajni dužnik nema dovoljno imovine ni za pokriće troškova, sud donosi rješenje o obustavi postupka zbog nedovoljne imovine. U protivnom, sud rješenjem otvara stečajni postupak i imenuje stečajnog upravitelja. Stečajni upravitelj preuzima upravljanje imovinom dužnika, sastavlja popis imovine i tražbina, obavješćuje vjerovnike te provodi unovčenje stečajne mase. Svi ovlaštenici koji u momentu otvaranja stečaja drže imovinu dužnika dužni su je predati stečajnom upravitelju.
Nakon otvaranja stečajnog postupka, vjerovnici su dužni prijaviti svoje tražbine u roku koji određuje sud u rješenju o otvaranju stečaja — taj rok obično iznosi 30 dana od objave rješenja. Tražbine se klasificiraju prema isplatnom redu: razlučni vjerovnici (koji imaju stvarnopravno osiguranje) namiruju se iz predmeta osiguranja izvan opće stečajne mase, a stečajni vjerovnici namiruju se iz ostatka mase prema zakonskom redoslijedu. Izlučni vjerovnici mogu zahtijevati izlučenje stvari koje ne ulaze u stečajnu masu. Na ispitnom ročištu stečajni upravitelj i dužnik mogu prijaviti prigovor na tražbine, a sporna tražbina rješava se u parničnom postupku. Stečajni postupak završava raspodjelom stečajne mase i brisanjem društva iz sudskog registra.
Otvaranje stečajnog postupka nad trgovačkim društvom ima niz važnih posljedica za osobe koje su vodile društvo. Direktori (članovi uprave) gube pravo zastupanja i upravljanja — sva prava i dužnosti prelaze na stečajnog upravitelja. Ako su direktori prouzrokovali insolventnost nesavjesnim ili protupravnim poslovanjem, mogu biti izloženi tužbama za naknadu štete. Prema Stečajnom zakonu, osobe ovlaštene za zastupanje dužnika dužne su bez odgađanja predati prijedlog za otvaranje stečaja čim nastupe razlozi za stečaj — kašnjenje može rezultirati osobnom odgovornošću za štetu koja nastane vjerovnicima. Članovi d.o.o.-a načelno ne odgovaraju osobno za obveze društva, osim u slučajevima proboja pravne osobnosti kada su koristili društvo za oštećenje vjerovnika ili radi prevare.
Odvjetničko društvo Borić & Toš pruža pravnu podršku i dužnicima i vjerovnicima u stečajnim postupcima. Izrađujemo pisano pravno mišljenje o pravnom položaju klijenta — bilo da razmatrate podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja ili prijavu tražbina kao vjerovnik. Procesni hodogram prikazuje sve korake postupka, ključne rokove za prijavu tražbina i strategiju namirenja. Na osobnoj online konzultaciji s odvjetnikom analiziramo vašu konkretnu situaciju i pomažemo vam donijeti informirane odluke o daljnjem postupanju.
Česta pitanja
Prema Stečajnom zakonu, osobe ovlaštene za zastupanje dužnika obvezne su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka čim nastupe razlozi za stečaj — nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost. Kašnjenje s podnošenjem prijedloga može rezultirati osobnom odgovornošću za štetu nastalu vjerovnicima zbog zakašnjelog pokretanja postupka.
Da. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti i vjerovnik koji učini vjerojatnim postojanje tražbine prema dužniku i postojanje razloga za otvaranje stečaja. Vjerovnik nije dužan dokazati navedene okolnosti s potpunom sigurnošću — dovoljna je vjerojatnost utvrđena na temelju dostupnih dokaza, poput nepodmirenih faktura i evidencije o neizvršenim plaćanjima.
Vjerovnici moraju prijaviti tražbine u roku koji sud određuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka. Taj rok obično iznosi 30 dana od objave rješenja u Narodnim novinama i na e-oglasnoj ploči sudova. Tražbine prijavljene nakon roka smatraju se zakašnjelim prijavama — mogu se ispitati, ali uz moguće troškove na teret zakašnjelog vjerovnika.
Načelno ne — član d.o.o.-a ne odgovara osobno za obveze društva, a osnovna svrha ograničene odgovornosti je upravo zaštita osobne imovine člana. Iznimka je tzv. proboj pravne osobnosti: ako je član koristio društvo kao instrument za oštećenje vjerovnika, zaobilaženje zakonskih obveza ili radi prevare, sud može temeljem Zakona o trgovačkim društvima nametnuti mu osobnu odgovornost.
Otvaranjem stečajnog postupka radni odnosi se ne raskidaju automatski. Stečajni upravitelj može otkazati ugovor o radu radnicima uz zakonski propisani otkazni rok ili skraćeni stečajni rok od jednog mjeseca. Plaće i naknade koje nisu isplaćene do otvaranja stečaja, kao i otpremnine, prijavljuju se kao tražbine prvog isplatnog reda iz stečajne mase.
Proces
Odaberite područje i temu, opišite situaciju i priložite relevantne dokumente.
Odvjetnik pregledava upit i šalje vam pisanu ponudu s procjenom radnih sati.
Izrađujemo pisano pravno mišljenje s procesnim hodogramom — pregled opcija, rokova i rizika. Zastupanje i izrada podnesaka nisu dio paketa i ugovaraju se posebno.
Završni video poziv s odvjetnikom radi pojašnjenja mišljenja i odgovora na pitanja.
Pošaljite upit
Opišite svoju situaciju i priložite relevantne dokumente. Odvjetnik pregledava upit i šalje pisanu ponudu — bez obveza.